Natrag Mjere | Testovi
UPUTE | IZJAVA O KORIŠTENJU
Sadržaj ove stranice je intelektualno, autorsko djelo, koje je sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03 97/07 80/11 125/11 141/13 127/14 62/17 96/18) neotuđivo.

Autor na ovoj stranici objavljene informacije stavlja na korištenje u osobne i ne komercijalne svrhe isključivo uz pravilno navođenje izvora (referenciranje istog). Uporaba objavljenih informacija u komercijalne svrhe, kao niti bilo kojeg dijela istih, bez eksplicitne dozvole autora, nije dozvoljena. Dozvolu za korištenjem u komercijalne svrhe možete zatražiti na: bozidar.niksa.tarabic [at] gmail.com.

Konstruktivne komentare i upite također možete slati na: bozidar.niksa.tarabic [at] gmail.com , uz napomenu da je sadržaj stranice u izradi te da isti nije namijenjen kao samo-stojeći već prati ranije održana predavanja. Nemojte očekivati da će objavljene informacije služiti kao više od podsjetnika. Hvala i nadam se da će Vam sadržaj stranice biti od koristi.

NAPOMENA
Bilješke služe kao podsjetnik i ilustrativnog su karaktera. Njihov sadržaj u ovom obliku nužno ne odražava značenje koje su imale u okviru održanog predavanja. Autor ne odgovara za tumačenja treće strane.
Za preuzimanje dijelova bilješki i drugog sadržaja ove stranice korisnici su dužni referencirati autora, a za detaljnija tumačenja i kontekstualizaciju intelektualnih tvorevina (vlasništva) drugih autora pročitajte izvornu literaturu.
Ovo je radni dokument. Neke će izjave biti referencirane naknadno. Ukoliko niste sigurni je li neki dio teksta izvorna tvorevina autora ilije preuzeta (tek je treba referencirati), pošaljite upit na mail.

Referenca: Tarabić, B.N. (2020). Samo-prezentacija. Bilješke. Preuzeto -- sa:
https://assessment.coach/archive/lecture_2020-09-30.php.

Samo-prezentacija

Funkcija komunikacije?
  • razmjena informacija;
  • upravljanje ljudima i dojmovima.
Što je temelj ekonomije? - (ograničenost resursa)

Po čemu se Vi razlikujete ili ste slični drugima?
  • osobnim karakteristikama;
  • načinu prezentacije osobnih karakteristika (sebe).

Što sve tijekom selekcijskog postupka prezentirate?
Inteligencija Mjera efikasnosti živčanog sustava (Tarabić, 2020).
Živčani sustav Mehanizam za izvlačenje (uočavanje) obrazaca (Tarabić, 2018b). O inteligenciji ovisi kompleksnost i točnost izlučenih obrazaca.
Znanje
(pamćenje | eksplicitno | semantičko)
Ovisi o intelektualnim kapacitetima, količini i kvaliteti informacija s kojima organizam raspolaže (v. Sternberg, 1985)
Potencijal Moguća ponašanja i odluke koje organizam može iskazati/donijeti. Potencijal je ograničen: 1) intelektualnim i drugim urođenim karakteristikama organizma; 2) znanjem; 3) okolinom (vanjskim ograničenjima u danoj situaciji).
Sposobnost > Vještina Stupanj realizacije potencijala.

Selekcijski postupak: pitanje vještina naspram znanja

Što je važnije – znanje ili vještine? Odgovor na ovo pitanje ovisi primarno o tome je li zaposlenje kratkoročnog ili dugoročnog karaktera. Ako je zaposlenje kratkoročno važnije su vještine, a ako je dugoročno, čak i ako radno mjesto nije razvojnog karaktera, znanje bi trebalo imati primat. Često poslodavci prilikom izbora zaposlenika na duži vremenski period, vođeni trenutnom (lošom) praksom, zbog nedostatka znanja (razumijevanja) ili izostanka dugoročnog planiranja, koriste strategije namijenjene kratkoročnom zapošljavanju - prilikom vrednovanja karakteristika pristupnika (ako je s drugima izjednačen po inteligenciji) odluku o zaposlenju temelje na vještinama umjesto na znanju pristupnika.

Zašto je kod dugoročnog zapošljavanja znanje važnije od vještina?
Širina znanja omogućava bolje snalaženje u novim, nepoznatim ili situacijama nužnosti donošenja kompleksnih odluka. Znanje (njegov opseg) ograničava "širinu i dubinu" uvida (pogleda), tj. šire znanje - iako nije garancija - barem daje mogućnost šireg sagledavanja situacije. Iako osoba širokog znanja ali ne razvijenih visoko specifičnih vještina nužnih za obavljanje nekog posla pri dolasku na radno mjesto u posao treba biti uvedena (proći trening nužnih vještina), njezin razvojni kapacitet - kompaniji dugoročno donosi prednost. S druge strane, kandidat koji je usvojio vrlo specifični, ograničeni set vještina, a ne i široko znanje iz područja kojim se bavi će biti izvrstan u obavljanju "svog" posla - dokle god nije suočen sa bilo čime što odudara od tipičnog slučaja/situacije. S obzirom na kontinuirano usložnjavanje svih poslova, model naglašavanja važnosti vještina i prakse, iako se kratkoročno čini jednostavniji i bolji, dugoročno zapravo nije održiv (v Tarabić, 2018a). Stavljanjem naglaska na vještine se stvaraju visoko specijalizirani stručnjaci koji nisu sposobni za transfer i generalizaciju znanja, fahidioti za sve ostalo što nije klasičan rutinski posao koji odrađuju – a zbog količine vlastitog neznanja niti nisu sposobni prepoznati svoju ne kompetentnost, često se pritom prikazujući kao vrhunski stručnjaci (v. Kruger & Dunning, 1999). U kontekstu opće populacije, tj. obrazovnog sustava općenito, stavljanjem naglaska na vještine naspram znanja, na jednak način stvaramo osobe sklone teorijama zavjere i prihvaćanju facijalno valjanih ali netočnih objašnjenja funkcioniranja svijeta i stvarnosti.

Što zapravo znači visoko specijalizirano, usko i na vještine usmjereno obrazovanje?
To je kao da proizvodite ne jedno, integrirano računalo – koje ima sve komponente, ali je naglasak stavljen na one komponente namijenjene vršenju specifičnih zadataka (npr. gaming računala, uredska računala, ultra-prijenosnici, elitna-statusna računala, itd.), za svaki dio procesa, koje bi trebalo obavljati jedno računalo proizvodite i koristite posebno računalo/uređaj. Jedno računalo radi unos teksta, drugo radi provjeru pravopisa, treće oblikovanje teksta, četvrto spremanje i kopiranje, peto slanje – svako računalo je vrhunski stručnjak u onome što radi, ali kada se sustav takvih računala sagleda kao cjelina, disciplinska ograničenost onemogućava smislenu integraciju između pojedinih komponenata te samim time unaprjeđenja ne samo procesa nego i krajnjeg produkta. U sve složenijem svijetu Vam je potrebno računalo koje će moći istovremeno obaviti sve ove zadatke odjednom. Računalo koje iako možda većinu vremena provodi unoseći tekst, kada bude potrebno u istom tom tekstu, do određene mjere, može provjeriti pravopis te napraviti nužno oblikovanje. Naravno, ne govorim o tome da osoba mora biti tekstopisac, lektor i grafički dizajner u jednom nego da je veća kvaliteta krajnjeg produkta tekstopisca, lektora i grafičkog dizajnera koji imaju širok spektar znanja, a koji uključuje znanje ne samo iz područja vlastite djelatnosti nego i iz disciplina osoba s kojima surađuje. Takva zaokružena baza znanja, u najmanju ruku omogućava: 1) predviđanje potreba, zahtjeva i teškoća drugih; 2) lakšu komunikaciju i postizanje dogovora (suradnju); te mogućnost 3) da osoba već unaprijed učini one korekcije preko kojih će suradnja biti olakšana. U sustavu znanosti to ima puno dublje značenje, u vidu toga da samo znanstvenici vrlo širokog znanja mogu ne samo prepoznati važnost i protumačiti već uopće uočiti i razlikovati grešku od relevantne anomalije (v. Kuhn, 1996). Ovo je ukratko funkcionalna razlika između znanja i vještina. Kada se u obzir istovremeno uzme i inteligencija, važnost znanja postaje još jasnija. Inteligencija – sposobnost obrade podataka, primarno izvlačenja uzoraka, operira nad informacijama (znanjem). Osoba više inteligencije će donositi bolje (točnije zaključke): 1) što ima više znanja (informacija); i 2) što su informacije s kojima raspolaže kvalitetnije (točnije). Bilo koje učenje je zapravo pamćenje uočenih obrazaca. Dakle, što ste inteligentniji i imate veće i kvalitetnije znanje to brže usvajate (učite) i bolje Vam ide skoro sve što radite. Ovo se odnosi na sve vrste učenja, uključujući i učenje vještina. Viša inteligencija u kombinaciji sa širokim i kvalitetnim znanjem tako ujedno znači i brže usvajanje vještina nužnih za obavljanje određenog posla. Time se ponovo vraćamo na to da je kod dugoročnog zapošljavanja korisnije zaposliti osobu koja ima više potencijala (inteligencija i znanje) nego osobu s manje potencijala ali više radnog iskustva (vještina).

Iz opisanog proizlazi da količina iskustva (vještina), dugoročno, sama po sebi nije presudna za uspješno preuzimanje i svladavanje radnih zadataka.
Zašto poslodavci onda ipak obraćaju pažnju na vještine?
Ako je riječ o poslodavcu koji razumije i prihvaća sve do sada opisano, taj će poslodavac dosadašnje iskustvo (vještine) kandidata promatrati ne kao pokazatelj trenutne spremnosti za preuzimanje radnih zadataka nego kao mjeru nečeg drugog, kao posredni pokazatelj motivacije - osobne motiviranosti da se bavite onime što predstavljate da Vas "zanima". U većini slučajeva (ne uvijek) studenti imaju dovoljno vremena uz studiranje steći barem nekakvo iskustvo rada u struci pa u očima poslodavca, ako se student nije samostalno potrudio steći barem neko iskustvo (nevezano za studijske i stručne prakse) postavlja se pitanje hoćete li, kada se zaposli, biti samo-motiviran dodatno se usavršavati? Ili će mu kompanija morati propisati obvezu dodatnog usavršavanja… možda će morati oformiti odjel planiranja dodatnog usavršavanja radnika? Ili će radnici koje zapošljava već biti motivirani samostalno se usmjeravati i usavršavati. Kada je riječ o procjeni drugih osoba (poslodavac - kandidata) naglasak se, opravdano, kada su kandidati izjednačeni po inteligenciji i znanju, stavlja na ponašanja i ishode ponašanja kandidata (iskustvo). Ponašanja i ishodi ponašanja predstavljaju materijalizaciju interesa i stavova te zbog relativne stabilnosti ponašanja (kroz vrijeme) omogućavaju predikciju daljnjeg ponašanja (odnosa prema radu i radne produktivnosti) osobe.

Poslodavce ne zanimaju ili ih barem ne bi trebali zanimati vaši stavovi!
Ali zašto? Nisu li stavovi koje imam uzroci mojih ponašanja?
Vrlo često i ne baš! Kada bi se ljudi ponašali u skladu sa stavovima koje eksplicitno iznose, psihologija i psihoterapija ne bi postojale. Onima koji se po prvi put susreću s ovom idejom, uputa koju često dajem, isprva zna biti zbunjujuća: "Kada je riječ o drugima promatrajte isključivo njihovo ponašanje, a kada promatrate sebe naglasak stavite na svoje 'stavove' i njihovu usklađenost s ponašanjima koje iskazujete.". U psihološkom se savjetovanju i/ili psihoterapiji naglasak nerijetko stavlja na stavove te druge svjesne i nesvjesne procese i motivacije (pokretače ponašanja). Radno mjesto i radni odnos, kao i većina drugih odnosa koje imamo s osobama koje nam nisu izrazito bliske, nisu savjetodavni odnosi. Tako radno mjesto i radni odnos za primarni cilj (iako im je to posredni cilj) nemaju osobni napredak zaposlenika nego generaciju kapitala (materijalnog ili nematerijalnog), a kao rezultat rada zaposlenika. Zato poslodavci, razumljivo i očekivano, kada su kandidati po svemu drugom izjednačeni, naglasak stavljaju na prvi sljedeći prediktor radne produktivnosti budućeg zaposlenika – iskustvo na sličnim zadatcima. Ono što nije mudro, kod dugoročnih zaposlenja i razvojnih radnih mjesta, je kada kandidati nisu izjednačeni po inteligenciji, znanju i iskustvu, umjesto na inteligenciju i znanje naglasak staviti na iskustvo. Redoslijed važnosti kod dugoročnih zaposlenja i razvojnih radnih mjesta je dakle: inteligencija → znanje → iskustvo.

Što sve ovo znači za mene (kao kandidata)?
Dok ste u ulozi kandidata, ništa. Vaš cilj tijekom selekcijskog postupka nije ukazivati onima koji ga provode što rade krivo i što bi zapravo trebali raditi, nego Vam je cilj, pretpostavljam, dobiti posao. Zato se prilagodite zahtjevima situacije, a ove napomene zapamtite za trenutak kada Vi budete ti koji ćete donositi odluke (zapošljavati).

Put do rukovodećih pozicija za (bez)veznjake
Ako nemate 'vezu', do rukovodeće pozicije dolazite vertikalnim napredovanjem kroz organizaciju. Rijetko se na rukovodeće pozicije postavljanju osobe koje dolaze izvana, bez iskustva unutar kompanije u kojoj rade. Isto tako se rijeko kada (iako imaju kompetencija) na rukovodeće pozicije stavljaju osobe bez iskustva. Osim što opisano doživljavamo kao nepravedno, ono je dugoročno pogubno za kompaniju - jer omogućava napredovanje ne kompetentnih nego "ustrajnih". Pritom "ustrajnost" (broj godina provedenih u kompaniji) ne nzači nužno nešto dobro, jer lako je moguće da su oni koji su ostali najduže upravo oni koji nemaju sposobnosti naći bolji posao negdje drugdje – njihova je dugovječnost dakle odraz ne posjedovanja znanja ili sposobnosti (kombinacije inteligencije i znanja), nego ne mogućnosti obavljanja kompleksnijeg ili nekog drugog posla. No, život često ne mari za primjere dobre prakse, već je ustrajan u održavanju ustaljenih praksi (kakve god one bile), stoga budite spremni prihvaćati ulazne (eng. entry) pozicije i budite strpljivi. Strpljene ne znači odustajanje. Strpljenje znači da dok radite na jednom možete aplicirati na druga, bolja radna mjesta. Nestrpljivost i ne prihvaćanje ulaznih pozicija s druge strane često znači protok vremena tijekom kojeg se niste maknuli s mjesta. Prihvatite ono što Vam se nudi i radite na traženju boljeg radnog mjesta pa što se dogodi prvo. Ili ćete u međuvremenu napredovati u kompaniji u kojoj ste zaposleni ili će Vam se otvoriti neka bolja prilika, a kada Vam se bolja prilika otvori onda može ili prijeći u drugu kompaniju i/ili o ugovoru koji Vam je ponuđen (tek kada ga "imate na stolu") informirati kompaniju u kojoj trenutno radite uz uvjetovanje ostanka osiguravanjem uvjeta ekvivalentnih onima koji Vam se nude drugdje.

Naravno, ovakav način funkcioniranja se odnosi većinom na privatni sektor, gdje se napredovanje i zapošljavanje radne snage ipak u većoj mjeri (ne uvijek i ne u potpunosti) temelji na kompetencijama djelatnika. Zašto je tome tako? Vrlo jednostavno! To proizlazi iz činjenice da je krajnji produkt rada u privatnom sektoru vremenski bliži (odmah vidljiv) i lakše mjerljiv (mjeri se u novcu). Priljev novca (zaradu) je puno lakše povezati i koristiti kao direktnu mjeru kompetencija zaposlenika; pa su i nagrade i kazne kako na razini pojedinca tako i na razini kompanije bitno drugačije. privatna kompanija je vrlo brzo i izravno kažnjena ako zapošljava manje kvalitetan / kompetentan kadar. Greška koju privatnici pritom rade je preuzimanje oblika poslovanja karakterističnih drugim sektorima – primarno fiksiranje plaće zaposlenika umjesto obračun plaće razmjerno udjelu ostvarenog profita – pa se i u privatnom sektoru radnici često ponašaju jednako "nezainteresirano" kao i drugim sektorima, a rukovoditelji tada kompetentne nove radnike gledaju kao na ugrozu (osobnu – ego) umjesto kao na kapital koji će svima skupa donijeti veću zaradu.

A sada na bilješke s predavanja :)...

Životopsi i motivacijska pisma

Kriteriji elaboracije

(obrazloženje u 3 koraka)
  • Aktivnost - Jesam li se aktivirao? Gdje sam se aktivirao?
  • Zadatak - Kako sam se aktivirao? Što sam radio?
  • Kompetencija - Što sam naučio?

Aktivnost

  • Jesam li se aktivirao (pokrenuo)?
  • Gdje sam se aktivirao?
  • U što sam se uključio?
  • školovanje (obrazovanje)
  • izborni kolegiji
  • mobilnost unutar/izvan sveučilišta
  • stručne edukacije
  • stručna praksa
  • studentska mobilnost
  • projekti, angažman
  • znanstveno istraživački rad
  • rad u studentskim organizacijama
  • rad u profesionalnim organizacijama
  • dodatna postignuća i iskustvo
  • radno iskustvo i radovi (relevantno)

Zadatak

  • Kako sam se uključio?
  • Što sam radio?
  • radni zadatci
  • opažanja
  • kritičko mišljenje - uvidi

Kompetencija

  • Što sam naučio?
  • Primjena i generalizacija znanja!
  • radni zadatci
  • opažanja
  • kritičko mišljenje - uvidi

2. Životopis

2.1. Primjeri

2.1.1. Elaboracija

2017. – 2019. Sveučilište u Zagrebu, Rektorat, stručni suradnik za savjetovanje studenata
2017. – 2019. Stručni suradnik za savjetovanje studenata, Sveučilište u Zagrebu, Rektorat
zadatci

  • poticanje stjecanja znanja i razvoja karijere te mentorstvo
  • razvoj novih projekata, provođenje edukacija (radionice, predavanja i treninzi)
  • znanstveno istraživanje (planiranje i provedba)
  • psihološko savjetovanje
  • sudjelovanje u izboru zaposlenika
  • umrežavanje i ostvarivanje partnerstva
  • administracija, pisanje izviješća, organizacija sastanaka
vještine

  • projektni menadžment
  • upravljanje ljudskim potencijalima, mentorstvo
  • prezentiranje (pisano, usmeno)
  • napredna kvantitativna analiza
  • kvalitativna analiza i sumiranje
  • razvoj novih psiholoških instrumenata
  • vještine komunikacije


Osnivač programa i voditelj aktivnosti:
2013. Studentske diskusije tema iz područja neuroznanosti i psihologije (NeuroJazz) – pokretač i voditelj
Klub i Studentska sekcija za neuroznanost (HIIM)
2012. Radionica Prezentacijskih vještina – suvoditelj
2012. Priručnik za "Izradu prezentacija i održavanje studentskih izlaganja" – koautor
2011. Mali tečaja govorništva (MTG) – voditelj
2011. Organizacijski Tim Studentske Akcije i Kreativnosti (O.T.i.S.A.K) – osnivač i voditelj


Autorstvo i koautorstvo službenih akata Kluba, novi pravilnici i ugovori:
2015. Izrada projektne dokumentacije postojećih i novih projekata – koautor
2015. Operacija Demos (koordinacija izbora studenta demonstratora sa Vijećem odjela za Psihologiju) – koautor pravilnika
2014. Program podrške i vodstva novoupisanih studenata – Tutorstvo – koautor pravilnika
2014. Časopis studenata psihologije – Psychoactive – redefiniranje temeljne djelatnosti, okupljanje novog uredništva časopisa i posljedično pokretanje revitalizacije časopisa
2014. Program neformalne studentske razmjene ΨBonVoyage – koautor pravilnika
2011. Organizacijski Tim Studentske Akcije i Kreativnosti (O.T.i.S.A.K) – osnivač i voditelj


2.1.2. Sažimanje

EBEC Alpe-Adria
  • naučila sam kako motivirati mlade da volontiraju i voditi tim
  • iskustvo u projektnom menadžmentu u polju inženjerstva
  • na čelu tima koji je vodio projekt - najveće europsko inženjersko natjecanje
  • odgovorna za upravljanje resursima radi osiguravanja regionalnog natjecanja koje uključuje Hrvatsku, Italiju, Belgiju i Njemačku
  • transfer znanja – dijeljenje primjera najbolje praske radi osiguravanja održivosti projekta

EBEC Alpe-Adria, voditelj organizacijskog tima (1g.3mj.) ožujak 2018 – lipanj 2019
  • najveće Europsko natjecanje inženjera (Hrvatska, Italija, Belgija i Njemačka)
  • zadatci: vođenje tima (resursi, procedure), motiviranje i transfer znanja
  • vještine: projektni management, upravljanje ljudskim resursima

2.1.3. Kombinacija

Student Reporters, reporter, editor, production manager www.studentreporters.com
TV reports and stories on student community
STUDENT REPORTERS
Student community TV reports

  • PRODUCTION MANAGER
  • REPORTER
  • EDITOR
2017 – 2019

  • Creative directing: exploring topics, format elaboration, content design
  • Making TV packages: shooting, doing interviews and live reports
  • Video design: editing audio & video content, script writing
  • TV production: editor in chief, floor manager, cameraman, audio & visual synchronization
  • Hosting & writing announcements


***

2.2. Predlošci

3. Motivacijsko pismo

3.1. Primjeri - loše

Konflikt

  • Kada sam završavala svoje srednjoškolsko obrazovanje bilo mi je iznimno teško odlučiti se što bih htjela studirati. Bila sam zainteresirana za previše fakulteta.

Rezolucija

  • Nisam požalila, fakultet je sve ono što sam ikad htjela da fakultet i bude.

Dnevna doza inspiracije - life coaching

  • Međutim, najbitniji razlog je to što sam hitjela studirati nešto u čemu ću biti dobra, nešto što me oduvijek zanimalo. Nisam se htjela zadovoljiti samo s prolaznom ocjenom, jer prolazna ocjena za sobom, vrlo često, ne povlači i prolazno znanje.
  • Jer ako se jako trudiš i radiš za nešto znači da to zaista i želiš, znači da nema tog „detalja“ kojeg te profesori mogu naučiti, a da ćeš ga smatrati nepotrebnim.
  • Građevina je bila obećana meni i ja sam bila obećana njoj (…). Mora i rijeke nisu konstrukcije od čelika i betona, to su živi organizmi i s njima treba postupati oprezno i s poštovanjem.
  • Od malena sam pokušavao shvatiti kako stvari rade, rastavljanjem stvari sam to donekle i uspijevao.

Kako sam upoznao … vaš oglas…

  • Kada sam vidio Vaš oglas, zainteresirao me opis i sadržaj posla.

Informacije koje zapravo ne govore išta

  • Program studija obiluje teoretskim i praktičnim dijelom nastave.
  • Do sada je moje obrazovanje bilo najvećim dijelom teoretske prirode. No, vrijeme je za promjene. Moja je želja i moja motivacija primijeniti dosad stečeno teoretsko znanje na projektima, koji nešto znače.
  • Vjerujem da sam kroz dosadašnje školovanje i rad u Naziv udruge stekla dovoljno iskustva i znanja i koja bih mogla primijeniti na radnom mjestu demonstratora.

Informacije koje zapravo ne govore išta

  • Budući da smatram kako svojim osobinama i znanjem zadovoljavam Vašim zahtjevima javljam se na natječaj za poziciju Naziv pozicije.

3.2. Primjeri - dobro

Poštovani,
javljam se na natječaj za suradničko zvanje i na radno mjesto asistenta u znanstvenom području društvenih znanosti, polju psihologije (NN XX/201X, (XXXX)). U nastavku ukratko opisujem svoje iskustvo u području: a) visokog obrazovanja (znanstveni, predavački i mentorski rad); b) stručnog rada; i c) aktivne uključenosti.

Visoko obrazovanje
Znanstveni rad

Bio sam aktvni suradnik/istraživač na 4 znanstveno-istraživačka projekta: Multimodalna psihofiziološka mjerenja za unaprjeđenje procesa selekcije kontrolora zračnog prometa; Mladi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji; Dentalna anksioznost; Screen time – nacionalna studija.
Ko-autor sam na 4 + 1 (u tisku) znanstvena rada i poglavlja u knjigama: Secondary school pupil’s knowledge of court proceeding and their perception of courts within Croatian legal system, Child Abuse and Neglect: Croatian Dental Practitioners’ Experience and Knowledge, Uloga dobi, spola i obrazovanja u brzini procesiranja informacija, Touch as a Part of Daily Communication with Family and Friends, Smart Environment: Cyber Parks (Connecting Nature and Technology); te sam aktivno sudjelovao (usmeno izlaganje) na 5 znanstvenih konferencija, autor sam 4 stručna rada i održao sam nekoliko desetaka pozvanih predavanja.

Predavački rad
[...]

Stručni rad [...]

Aktivno sudjelovanje
[...]

Sažetak
Temeljem mojih ko-autorstava na znanstvenim radovima, mentoriranja [...]

[...]

Kao što možete vidjeti, vrlo sam proaktivan, motiviran i predan radu te me sve navedene kompetencije, a koje čine samo dio moje ukupne aktivacije, zasigurno čine vrijednim kandidatom za predmetno radno mjesto.


S poštovanjem,
Božidar Nikša Tarabić, mag. psych.

XX. studenog 201X.

Dokumenti:

  • Zamolba (potpisana)
  • Životopis (potpisan)
  • Diploma (diplomski studij psihologije) (ovjereni preslik)
  • Dodatak diplomi sa prepisom ocjena (diplomski studij psihologije) (ovjereni preslik)
  • Diploma (prediplomski studij psihologije) (ovjereni preslik)
  • Dodatak diplomi sa prepisom ocjena (preddiplomski studij psihologije) (ovjereni preslik)
  • Preporuke: [...]

Literatura:
  • Kruger, J., & Dunning, D. (1999). Unskilled and Unaware of It: How Difficulties in Recognizing One's Own Incompetence Lead to Inflated Self-Assessments. Journal of Personality and Social Psychology, 77(6), 1121-1134. https://dx.doi.org/10.1037/0022-3514.77.6.1121
  • Kuhn, T. S. (1996). The structure of scientific revolutions (3 ed). Chicago, IL: The University of Chicago Press.
  • Tarabić, B.N. (2018a). Mladi koji su nezaposleni i nisu u sustavu obrazovanja (NEETs). Panel rasprava. Zagreb: Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Europska Komisija. Preuzeto 2020-09-30 sa https://assessment.coach/archive/opinion_2018-06-14.php.
  • Tarabić, B.N. (2018b). Bilješke s predavanja . [Zdravstveno veleučilište Zagreb – zdravstvena psihologija].
  • Tarabić, B.N. (2020). Motivacija. Bilješke. Preuzeto 2020-09-29 sa https://assessment.coach/archive/lecture_2020-09-01.php.
  • Sternberg, R. J. (1985). Beyond IQ: A Triarchic Theory of Human Intelligence. New York, NY: Cambridge University Press.